Uvod
Osnovne informacije o izaslanstvima Europskog parlamenta
Izaslanstva Europskog parlamenta službene su skupine zastupnika u Europskom parlamentu koje rade na održavanju i produbljivanju odnosa s parlamentima zemalja, regija i organizacija izvan EU-a.
Izaslanstva na taj način služe kao glavna veza Parlamenta s drugim zakonodavnim tijelima, kako kod kuće tako i u inozemstvu.
Isto tako, kroz suradnju s odborima i zastupnicima u Europskom parlamentu koji rade na podupiranju demokracije i ljudskih prava izvan granica EU-a, izaslanstva svojim radom jačaju stajališta Europskog parlamenta.
Baveći se parlamentarnom diplomacijom u redovnim raspravama, izaslanstva također promiču EU općenito te potiču svoje partnere da poštuju vrijednosti i interese EU-a.
Međuparlamentarne sjednice
Izaslanstva organiziraju međuparlamentarne sjednice s izabranim predstavnicima izvan EU-a. To partnerima pruža priliku da uživo raspravljaju o raznim pitanjima.
Takvi se sastanci obično održavaju jednom ili dvaput godišnje te traju nekoliko sati ili nekoliko dana.
Sjednice se održavaju naizmjence, tj. zastupnici na jedan od sastanaka putuju u određeni parlament izvan EU-a, a zatim predstavnike tog parlamenta ugošćuju u Europskom parlamentu.
Putovanja i sjednice izvan EU-a zastupnici pokušavaju iskoristiti i za susrete s osobama izvan samog parlamenta domaćina te za obilazak projekata koji se financiraju sredstvima EU-a.
Rasprave u Bruxellesu i Strasbourgu
Izaslanstva također održavaju sastanke u Bruxellesu i Strasbourgu, samostalno ili s drugim izaslanstvima ili odborima.
Ti kratki sastanci izaslanstvima omogućuju da isplaniraju svoje međuparlamentarne susrete i da razgovaraju o stanju u partnerskim državama.
Izaslanstva često pozivaju vanjske goste da održe izlaganja i sudjeluju u razmjenama gledišta sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Mnogi od tih pozvanih govornika rade za druge institucije EU-a, najčešće Europsku komisiju ili diplomatsku službu EU-a, ili za veleposlanstva i sveučilišta.
Pozivaju se ponekad i oni čiji se glasovi inače ne bi čuli, kao što su pripadnici političke oporbe ili civilnog društva.
45 stalna izaslanstva
U okviru Europskog parlamenta trenutačno djeluju 45 stalna izaslanstva.
Ta je brojka utvrđena odlukom „o broju međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim parlamentarnim odborima te izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i u multilateralnim parlamentarnim skupštinama".
U toj odluci, donesenoj u travnju 2019., navedena su izaslanstva koja će djelovati u devetom parlamentarnom sazivu (2019. - 2024.) te su razvrstana po regijama.
Ciljana područja izaslanstava mogu se od saziva do saziva znatno razlikovati. U sedmom parlamentarnom sazivu (2009. - 2014.), na primjer, za suradnju s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom bilo je zaduženo samo jedno izaslanstvo. Od sredine 2014. te zemlje pokrivaju četiri odvojena izaslanstva.
Parlament također u bilo kojem trenutku može odlučiti poslati službene skupine zastupnika u zemlje izvan EU-a kao odgovor na politička zbivanja, ili kako bi sudjelovale na konferencijama ili drugim događanjima.
Sastav
Sva izaslanstva imaju istu strukturu, tj. jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koje biraju članovi izaslanstva.
Sve članove izaslanstava imenuju klubovi zastupnika u Parlamentu, a sastav svakog pojedinog izaslanstva odražava cjelokupni politički odnos snaga u Parlamentu.
Svaki zastupnik u Europskom parlamentu član je nekog od stalnih izaslanstava, a neki među njima sudjeluju u radu više izaslanstava.
Najveća izaslanstva obično su ona koja sudjeluju u parlamentarnim skupštinama, koje okupljaju predstavnike više parlamenata.
Na primjer, izaslanstvo Europskog parlamenta koje sudjeluje na forumu koji svakih pola godine okuplja sve parlamente iz Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih (AKP) zemalja broji 78 članova.
Međutim, tako velika izaslanstva nisu uobičajena. Većina izaslanstava Parlamenta ima 20 ili manje članova. Najmanja među njima imaju tek osam članova.
Pravila
Izaslanstva se moraju pridržavati strogih pravila utvrđenih u nekoliko dokumenata i odluka.
Dva članka Poslovnika Europskog parlamenta odnose se na izaslanstva. Osim toga, mnoga se pravila za odbore primjenjuju i na izaslanstva.
Isto tako, u najnovijoj su odluci Europskog parlamenta o broju izaslanstava precizirani i određeni postupci. U toj su odluci navedeni načini na koje se odbori i izaslanstva trebaju koordinirati, uključujući i prilikom službenih putovanja.
Najopširnija pravila koja se odnose na izaslanstva utvrđena su u službenom dokumentu naslovljenom „Provedbene odredbe o radu izaslanstava i službenim putovanjima izvan Europske unije".
U tom je tekstu iznesen opći cilj izaslanstava Parlamenta: „održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije [...] i [...] promicanje vrijednosti na kojima se temelji Europska unija."
U odredbama se isto tako opisuje i kako bi izaslanstva Parlamenta trebala poštovati stajališta i standarde Parlamenta.
U drugim člancima objašnjava se koji se zastupnici mogu pridružiti službenim putovanjima izaslanstva izvan EU-a. Kako bi se smanjili troškovi, broj sudionika strogo se kontrolira te je za sva putovanja potrebno prethodno odobrenje.
Odnosi s odborima
Europski parlament ima tri odbora i dva pododbora čija su područja djelovanja usmjerena na aktivnosti izvan EU-a („vanjsko djelovanje"). Ti odbori imaju poseban odnos s izaslanstvima.
Odbori i izaslanstva razmjenjuju informacije o sastancima i raspravama te se međusobno pozivaju na sudjelovanje u postupcima i zadaćama, među ostalim i na službenim putovanjima izvan EU-a.
Među tim odborima, najvažniju ulogu za izaslanstva ima Odbor za vanjske poslove (AFET). Taj odbor koordinira izaslanstva i politički ih nadzire, i to ne samo stalna izaslanstva, nego i sve zastupnike u Europskom parlamentu koji po službenoj dužnosti putuju u zemlje izvan EU-a.
Odbor za međunarodnu trgovinu (INTA) povezuje se sa svim izaslanstvima kada su na programu međunarodna gospodarska i trgovinska pitanja. Posebno usko povezano s odborom INTA je izaslanstvo koje se bavi Sporazumom o gospodarskom partnerstvu s CARIFORUM-om.
I na kraju, izaslanstva koja se bave razvojnim pitanjima koordinira Odbor za razvoj (DEVE). Izaslanstvo za Skupinu država AKP-a jedno je od brojnih izaslanstava koja rade s odborom DEVE.
Prije nego što se izaslanstvo sastane s izabranim predstavnicima izvan EU-a, odbori predlažu političke teme koje bi izaslanstvo moglo ili trebalo obraditi. Nakon sastanka, predsjednik izaslanstva o njemu izvještava odbor AFET.
Naglasak na demokraciji i ljudskim pravima
Mnoga izaslanstva u svoj rad uključuju i Skupinu Europskog parlamenta za demokraciju i koordinaciju izbora. To tijelo, na čelu s predsjednicima odbora AFET i DEVE, nadzire napore koje Parlament ulaže u jačanje demokracije i ljudskih prava izvan EU-a.
Jedno od glavnih područja djelovanja te skupine jest organizacija misija za promatranje izbora.
Između 10 i 12 puta godišnje, zastupnici u Europskom parlamentu putuju u treće zemlje kako bi promatrali procese glasovanja. Njihovo iskustvo u ulozi izabranih predstavnika daje političku vjerodostojnost njihovim ocjenama izbora.
Ostalim projektima koje vodi Skupina za demokraciju i koordinaciju izbora želi se pomoći parlamentima u državama izvan EU-a da ojačaju svoju ulogu i ostvare svoj puni potencijal.
„Skupine prijateljstva" i druge neslužbene skupine
Kako bi raspravljali o odnosima sa zemljama izvan EU-a zastupnici povremeno formiraju neslužbene skupine.
Te „skupine prijateljstva", koje ponekad sponzoriraju lobisti ili strane vlade, nisu službene organizacije Europskog parlamenta.
Kada putuju u inozemstvo, one nemaju službeni status, tako da im lokalni uredi EU-a ne pružaju podršku koju nude stalnim izaslanstvima. Te se skupine ne koordiniraju s odborima i ne mogu nastupati u ime Parlamenta.
Zastupnici koji sudjeluju u tim skupinama moraju biti transparentni u pogledu svojeg statusa i ne miješati se u rad službenih tijela Parlamenta.
Izaslanstva Europskog parlamenta službene su skupine zastupnika u Europskom parlamentu koje rade na održavanju i produbljivanju odnosa s parlamentima zemalja, regija i organizacija izvan EU-a.
Izaslanstva na taj način služe kao glavna veza Parlamenta s drugim zakonodavnim tijelima, kako kod kuće tako i u inozemstvu.
Isto tako, kroz suradnju s odborima i zastupnicima u Europskom parlamentu koji rade na podupiranju demokracije i ljudskih prava izvan granica EU-a, izaslanstva svojim radom jačaju stajališta Europskog parlamenta.
Baveći se parlamentarnom diplomacijom u redovnim raspravama, izaslanstva također promiču EU općenito te potiču svoje partnere da poštuju vrijednosti i interese EU-a.
Međuparlamentarne sjednice
Izaslanstva organiziraju međuparlamentarne sjednice s izabranim predstavnicima izvan EU-a. To partnerima pruža priliku da uživo raspravljaju o raznim pitanjima.
Takvi se sastanci obično održavaju jednom ili dvaput godišnje te traju nekoliko sati ili nekoliko dana.
Sjednice se održavaju naizmjence, tj. zastupnici na jedan od sastanaka putuju u određeni parlament izvan EU-a, a zatim predstavnike tog parlamenta ugošćuju u Europskom parlamentu.
Putovanja i sjednice izvan EU-a zastupnici pokušavaju iskoristiti i za susrete s osobama izvan samog parlamenta domaćina te za obilazak projekata koji se financiraju sredstvima EU-a.
Rasprave u Bruxellesu i Strasbourgu
Izaslanstva također održavaju sastanke u Bruxellesu i Strasbourgu, samostalno ili s drugim izaslanstvima ili odborima.
Ti kratki sastanci izaslanstvima omogućuju da isplaniraju svoje međuparlamentarne susrete i da razgovaraju o stanju u partnerskim državama.
Izaslanstva često pozivaju vanjske goste da održe izlaganja i sudjeluju u razmjenama gledišta sa zastupnicima u Europskom parlamentu. Mnogi od tih pozvanih govornika rade za druge institucije EU-a, najčešće Europsku komisiju ili diplomatsku službu EU-a, ili za veleposlanstva i sveučilišta.
Pozivaju se ponekad i oni čiji se glasovi inače ne bi čuli, kao što su pripadnici političke oporbe ili civilnog društva.
45 stalna izaslanstva
U okviru Europskog parlamenta trenutačno djeluju 45 stalna izaslanstva.
Ta je brojka utvrđena odlukom „o broju međuparlamentarnih izaslanstava, izaslanstava u zajedničkim parlamentarnim odborima te izaslanstava u odborima za parlamentarnu suradnju i u multilateralnim parlamentarnim skupštinama".
U toj odluci, donesenoj u travnju 2019., navedena su izaslanstva koja će djelovati u devetom parlamentarnom sazivu (2019. - 2024.) te su razvrstana po regijama.
Ciljana područja izaslanstava mogu se od saziva do saziva znatno razlikovati. U sedmom parlamentarnom sazivu (2009. - 2014.), na primjer, za suradnju s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom bilo je zaduženo samo jedno izaslanstvo. Od sredine 2014. te zemlje pokrivaju četiri odvojena izaslanstva.
Parlament također u bilo kojem trenutku može odlučiti poslati službene skupine zastupnika u zemlje izvan EU-a kao odgovor na politička zbivanja, ili kako bi sudjelovale na konferencijama ili drugim događanjima.
Sastav
Sva izaslanstva imaju istu strukturu, tj. jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koje biraju članovi izaslanstva.
Sve članove izaslanstava imenuju klubovi zastupnika u Parlamentu, a sastav svakog pojedinog izaslanstva odražava cjelokupni politički odnos snaga u Parlamentu.
Svaki zastupnik u Europskom parlamentu član je nekog od stalnih izaslanstava, a neki među njima sudjeluju u radu više izaslanstava.
Najveća izaslanstva obično su ona koja sudjeluju u parlamentarnim skupštinama, koje okupljaju predstavnike više parlamenata.
Na primjer, izaslanstvo Europskog parlamenta koje sudjeluje na forumu koji svakih pola godine okuplja sve parlamente iz Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih (AKP) zemalja broji 78 članova.
Međutim, tako velika izaslanstva nisu uobičajena. Većina izaslanstava Parlamenta ima 20 ili manje članova. Najmanja među njima imaju tek osam članova.
Pravila
Izaslanstva se moraju pridržavati strogih pravila utvrđenih u nekoliko dokumenata i odluka.
Dva članka Poslovnika Europskog parlamenta odnose se na izaslanstva. Osim toga, mnoga se pravila za odbore primjenjuju i na izaslanstva.
Isto tako, u najnovijoj su odluci Europskog parlamenta o broju izaslanstava precizirani i određeni postupci. U toj su odluci navedeni načini na koje se odbori i izaslanstva trebaju koordinirati, uključujući i prilikom službenih putovanja.
Najopširnija pravila koja se odnose na izaslanstva utvrđena su u službenom dokumentu naslovljenom „Provedbene odredbe o radu izaslanstava i službenim putovanjima izvan Europske unije".
U tom je tekstu iznesen opći cilj izaslanstava Parlamenta: „održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije [...] i [...] promicanje vrijednosti na kojima se temelji Europska unija."
U odredbama se isto tako opisuje i kako bi izaslanstva Parlamenta trebala poštovati stajališta i standarde Parlamenta.
U drugim člancima objašnjava se koji se zastupnici mogu pridružiti službenim putovanjima izaslanstva izvan EU-a. Kako bi se smanjili troškovi, broj sudionika strogo se kontrolira te je za sva putovanja potrebno prethodno odobrenje.
Odnosi s odborima
Europski parlament ima tri odbora i dva pododbora čija su područja djelovanja usmjerena na aktivnosti izvan EU-a („vanjsko djelovanje"). Ti odbori imaju poseban odnos s izaslanstvima.
Odbori i izaslanstva razmjenjuju informacije o sastancima i raspravama te se međusobno pozivaju na sudjelovanje u postupcima i zadaćama, među ostalim i na službenim putovanjima izvan EU-a.
Među tim odborima, najvažniju ulogu za izaslanstva ima Odbor za vanjske poslove (AFET). Taj odbor koordinira izaslanstva i politički ih nadzire, i to ne samo stalna izaslanstva, nego i sve zastupnike u Europskom parlamentu koji po službenoj dužnosti putuju u zemlje izvan EU-a.
Odbor za međunarodnu trgovinu (INTA) povezuje se sa svim izaslanstvima kada su na programu međunarodna gospodarska i trgovinska pitanja. Posebno usko povezano s odborom INTA je izaslanstvo koje se bavi Sporazumom o gospodarskom partnerstvu s CARIFORUM-om.
I na kraju, izaslanstva koja se bave razvojnim pitanjima koordinira Odbor za razvoj (DEVE). Izaslanstvo za Skupinu država AKP-a jedno je od brojnih izaslanstava koja rade s odborom DEVE.
Prije nego što se izaslanstvo sastane s izabranim predstavnicima izvan EU-a, odbori predlažu političke teme koje bi izaslanstvo moglo ili trebalo obraditi. Nakon sastanka, predsjednik izaslanstva o njemu izvještava odbor AFET.
Naglasak na demokraciji i ljudskim pravima
Mnoga izaslanstva u svoj rad uključuju i Skupinu Europskog parlamenta za demokraciju i koordinaciju izbora. To tijelo, na čelu s predsjednicima odbora AFET i DEVE, nadzire napore koje Parlament ulaže u jačanje demokracije i ljudskih prava izvan EU-a.
Jedno od glavnih područja djelovanja te skupine jest organizacija misija za promatranje izbora.
Između 10 i 12 puta godišnje, zastupnici u Europskom parlamentu putuju u treće zemlje kako bi promatrali procese glasovanja. Njihovo iskustvo u ulozi izabranih predstavnika daje političku vjerodostojnost njihovim ocjenama izbora.
Ostalim projektima koje vodi Skupina za demokraciju i koordinaciju izbora želi se pomoći parlamentima u državama izvan EU-a da ojačaju svoju ulogu i ostvare svoj puni potencijal.
„Skupine prijateljstva" i druge neslužbene skupine
Kako bi raspravljali o odnosima sa zemljama izvan EU-a zastupnici povremeno formiraju neslužbene skupine.
Te „skupine prijateljstva", koje ponekad sponzoriraju lobisti ili strane vlade, nisu službene organizacije Europskog parlamenta.
Kada putuju u inozemstvo, one nemaju službeni status, tako da im lokalni uredi EU-a ne pružaju podršku koju nude stalnim izaslanstvima. Te se skupine ne koordiniraju s odborima i ne mogu nastupati u ime Parlamenta.
Zastupnici koji sudjeluju u tim skupinama moraju biti transparentni u pogledu svojeg statusa i ne miješati se u rad službenih tijela Parlamenta.
Delegacije Europskoga parlamenta, tijela globalnoga dosega © European Parliament
Prikaz i nadležnosti
Izaslanstva održavaju i razvijaju međunarodne kontakte Parlamenta te doprinose jačanju uloge i vidljivosti Europske unije u svijetu.
U skladu s tim, aktivnosti izaslanstva usmjerene su, s jedne strane, na održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije dok, s druge strane, u trećim zemljama doprinose promicanju vrijednosti na kojima se temelji Europska unija, odnosno načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te načela vladavine prava (članak 6. Ugovora o Europskoj uniji).
Međunarodni kontakti Parlamenta uređuju se u skladu s načelima međunarodnog javnog prava.
Međunarodni kontakti Parlamenta usmjereni su na poticanje parlamentarne dimenzije međunarodnih odnosa kad god je to moguće i primjereno.
(Članak 3, Načela kojima se uređuju aktivnosti izaslanstava, odluka Konferencije predsjednika od 29. listopada 2015)
U skladu s tim, aktivnosti izaslanstva usmjerene su, s jedne strane, na održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije dok, s druge strane, u trećim zemljama doprinose promicanju vrijednosti na kojima se temelji Europska unija, odnosno načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te načela vladavine prava (članak 6. Ugovora o Europskoj uniji).
Međunarodni kontakti Parlamenta uređuju se u skladu s načelima međunarodnog javnog prava.
Međunarodni kontakti Parlamenta usmjereni su na poticanje parlamentarne dimenzije međunarodnih odnosa kad god je to moguće i primjereno.
(Članak 3, Načela kojima se uređuju aktivnosti izaslanstava, odluka Konferencije predsjednika od 29. listopada 2015)