Demokracija u akciji: postignuća Parlamenta 

Demokracija na djelu

• Gospodarski i društveni oporavak te nova proračunska pravila EU-a

  Pregovarači Parlamenta 2020. uspješno su se izborili za najveći financijski paket EU-a za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19 i financiranje nove generacije programa EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

  Cilj je dugoročnog proračuna EU-a i jedinstvenog instrumenta za oporavak vrijednog 750 milijardi EUR (više od 800 milijardi EUR u tekućim cijenama) (NextGenerationEU, Mehanizam za oporavak i otpornost) pripremiti europska društva za krize i potaknuti digitalnu i zelenu tranziciju, pri čemu će se posebno podupirati mladi, mala i srednja poduzeća, sustavi za spašavanje i sustavi zdravstvene zaštite te istraživanja. Dodatne mjere za potporu regijama i ranjivom stanovništvu (npr. Fond za pravednu tranziciju i Socijalni fond za klimatsku politiku) donesene su 2021. i dopunjene 2023. kako bi se ubrzalo djelovanje mjera za postizanje klimatske neutralnosti i smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji (RePowerEU).

  Parlament je osigurao i pravno obvezujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava kako bi se pokrila otplata sredstava iz instrumenta NextGenerationEU.

  Zastupnici su tijekom pregovora o proračunu s Vijećem postigli da se sredstva za vodeće programe u razdoblju 2021. – 2027. (EU za zdravlje, Obzor Europa (istraživanje), InvestEU i Erasmus+) povećaju za 16 milijardi EUR.

  Solidarnost EU-a utemeljena na zajedničkim vrijednostima i ciljevima

  U okviru svojih proračunskih ovlasti zastupnici pozorno prate potrošnju proračunskih sredstava i provedbu nacionalnih planova oporavka koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Kako bi primile financijska sredstva EU-a, države članice moraju strogo poštovati ciljeve u području klimatske i digitalne tranzicije EU-a, kao i vladavinu prava i temeljne vrijednosti EU-a. Parlament zahtijeva od Komisije da obustavi sva plaćanja u okviru „uvjeta vladavine prava”, o kojemu je krajem 2020. postignut dogovor s Vijećem, ako ti zahtjevi nisu ispunjeni. Nadalje, zastupnici u Europskom parlamentu uspjeli su pridonijeti boljem nadzoru i većoj transparentnosti Mehanizma za oporavak i otpornost: svaka država članica mora objaviti 100 najvećih korisnika sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

  Pravedne plaće

  Zastupnici su uvjerili države članice da uvedu nacionalne minimalne plaće i osiguraju da muškarci i žene primaju jednaku plaću za jednak rad u cijeloj Uniji. Parlament također želi osigurati socijalnu pravdu i dostojanstvo za radnike te stati na kraj štetnim praksama pružatelja usluga koji posluju putem digitalnih platformi („radnici koji rade putem platforme”). Nadalje, pravedno oporezivanje i borba protiv pranja novca glavna su pitanja kojima se bavi Parlament.

  Potpora industrijama u Uniji

  U veljači 2023. zastupnici su glasovali za uspostavu novog „Europskog fonda za suverenitet” radi učvršćivanja i premještanja industrijskih proizvodnih kapaciteta u Europi. Pozvali su na hitno donošenje mjera kojima bi se potaknulo uvođenje tehnologija čiste energije i pomoglo industrijama u EU-u da otvore visokokvalitetna radna mjesta i ostvare gospodarski rast kako bi ostvarile ciljeve zelenog plana.

         

• Europski zeleni plan

  Parlament je 2019. proglasio klimatsku krizu te se zalagao za ambicioznije ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova čije bi ostvarenje omogućilo postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom. Zakonom o klimi (usvojenim 24. lipnja 2021.) Unija se obvezala postati klimatski neutralna do 2050. i smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u usporedbi s razinama iz 1990.). Njime se građanima Unije i poduzećima pruža pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje zelene tranzicije.

  Najmanje 30 % proračuna EU-a namijenjeno je za ciljeve u području klime (i 8 % u području bioraznolikosti), a znatan se dio sredstava EU-a zajednički isplaćuje u okviru plana REPowerEU za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe. Pruža se i potpora ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima. Osim toga, Parlament je podržao Socijalni fond za klimatsku politiku vrijedan 86,7 milijardi EUR s ciljem rješavanja problema energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza te Fond za pravednu tranziciju vrijedan 17,5 milijardi EUR za regije koje se suočavaju sa socijalnim i gospodarskim posljedicama klimatske tranzicije.

  Postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

  Kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz industrija, prometa (zrakoplovnog, pomorskog i automobilskog) i kućanstava, Parlament je odlučio poticati upotrebu alternativnih izvora energije. Dodatno je postrožio pravila sustava za trgovanje emisijama (ETS), u kojem je sadržano načelo „onečišćivač plaća”. Određivanje cijena emisija stakleničkih plinova u okviru ETS-a potaknulo je industrije da ulažu u klimatski prihvatljive tehnologije. Uredbom o raspodjeli tereta utvrđuju se ciljevi smanjenja emisija za države članice u područjima koja nisu obuhvaćena ETS-om, a ambicioznijim ciljem Unije u pogledu ponora ugljika za sektor korištenja zemljišta i šumarstva štite se europske šume, potiče se bioraznolikost, a cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u do 2030. povećava se na 57 %.

  Grijanje i cestovni promet bit će uključeni u ETS do 2027./28., a besplatne dodjele emisijskih jedinica zrakoplovnom sektoru postupno će se ukinuti do 2026. Parlament je podržao cilj nulte stope emisija CO2 za nove automobile i kombije do 2035. i postrožio pravila za baterije tijekom njihova čitavog životnog ciklusa. Zastupnici u Europskom parlamentu također žele ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora i poboljšati energetsku učinkovitost, posebno zgrada, kako bi se dodatno smanjili ugljični otisak Unije i ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

  Izbjegavanje istjecanja ugljika i manipulativnog zelenog marketinga

  Novim mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama cijene ugljika u EU-u primjenjivat će se na uvezeni cement, željezo, čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik. Zastupnici su zajamčili jednake uvjete kako bi zaštitili industrije u Uniji i spriječili premještanje proizvodnje u inozemstvo te potaknuli ostatak svijeta da uloži dodatne napore u području klime.

  Niz proizvoda koji utječu na daljnje krčenje šuma u drugim dijelovima svijeta više se ne smije uvoziti: goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja, drvo, kaučuk, ugljen, proizvodi od tiskanog papira. Iako nijedan proizvod neće biti izravno zabranjen, poduzeća će morati dokazati da postupaju s dužnom pažnjom, odnosno da njihova proizvodnja nije pridonijela krčenju šuma. Općenito, izvješćivanje o održivosti poduzeća postaje obvezno za sva velika poduzeća u EU-u počevši od 2024. Oko 50 000 poduzeća morat će objaviti podatke o utjecaju svojih aktivnosti na ljude i planet te o svim rizicima za održivost kojima su izloženi.

  Dogovor o novim pravilima o pesticidima, obnovi prirode i održivoj proizvodnji hrane (strategija „Od polja do stola”) te kvaliteti zraka, industrijskim emisijama i ambalažnom otpadu tek treba postići.

         

• Parlament stoji uz Ukrajinu

  Europski parlament podupire Ukrajinu u njezinoj borbi za demokratsku slobodu i samoodređenje. Snažno i opetovano osuđuje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i poziva na nametanje strogih sankcija Rusiji i Bjelarusu od samog početka vojnih napada. Zalaže se za to da Unija nastavi podupirati Ukrajinu, da osigura oružje za obranu, humanitarnu pomoć i demokratsku potporu institucijama Ukrajine.

  Na izvanrednoj plenarnoj sjednici 1. ožujka 2022. zastupnici su usvojili prvu rezoluciju u kojoj pozivaju EU da uvede stroge sankcije Rusiji i Bjelarusu zbog invazije te da Ukrajini brzo osigura oružje za obranu.

  Europski parlament prva je međunarodna politička institucija kojoj se nakon napada obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji je istog dana održao govor na daljinu. Jedan mjesec kasnije, 1. travnja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola postala je prva čelnica EU-a koja je posjetila Kijiv, gdje se susrela s predsjednikom Zelenskim, parlamentarnim govornikom Ruslanom Stefančukom i obratila se zastupnicima u Verhovnoj Radi, ukrajinskom parlamentu .

  Tijekom prvog posjeta Bruxellesu 9. veljače 2023. predsjednik Zelenskij održao je govor na plenarnoj sjednici prije obraćanja šefovima država i vlada Unije na sastanku na vrhu.

  Otklanjanje posljedica rata na Ukrajinu i EU

  Parlament je u rezoluciji od 24. ožujka 2022. zatražio snažan dugoročni program humanitarne pomoći u hrani za Ukrajinu, i od EU-a i na međunarodnoj razini. U travnju 2022. zastupnici su zatražili potpuni embargo EU-a na uvoz energenata iz Rusije, a u svibnju su započeli s radom na preusmjeravanju sredstava za oporavak u plan RePowerEU i ubrzavanju prelaska na zelenu energiju u državama članicama.

  Na plenarnoj sjednici u rujnu 2022. zastupnici su podržali pojednostavnjena pravila za upotrebu regionalnih fondova EU-a kako bi se suzbile posljedice ruske agresije, a posebno kako bi se pomoglo susjednim regijama koje su primile ukrajinske izbjeglice. Također su podržali dodjeljivanje druge tranše makrofinancijske pomoći EU-a za hitne potrebe Ukrajine. Zastupnici su u studenome odobrili zajam EU-a u iznosu od 18 milijardi EUR za potporu Ukrajini u 2023.

  Prema slobodnoj i demokratskoj Ukrajini u EU-u

  U rezoluciji usvojenoj u ožujku 2022. Parlament je istaknuo i da ruska vlada širi „dezinformacije nezapamćene zlonamjernosti i razmjera” kako bi obmanula svoje građane i međunarodnu zajednicu o ratu u Ukrajini. To je potaklo Uniju da uvede posebne sankcije u vezi sa stranim upletanjem i kampanjama dezinformiranja.

  U svibnju 2022. zastupnici su pozvali EU da podupre međunarodne postupke i suđenja u kaznenom progonu ruskog i bjeloruskog režima zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije. U tu je svrhu Parlament Eurojustu dodijelio nove nadležnosti kako bi mu se omogućilo prikupljanje i obrada dokaza o tim kaznenim djelima.

  Parlament je u lipnju uspješno pozvao čelnike država ili vlada EU-a da Ukrajini dodijele status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te joj je u srpnju odobrio prvu poslijeratnu tranšu makrofinancijske pomoći.

  Zastupnici su 6. listopada izjavili da su rezultati lažnih referenduma o pripajanju okupiranog ukrajinskog teritorija koje je organizirala Rusija i koji su održani „pod prijetnjom oružjem“ nevažeći. Također su pozvali na znatno povećanje vojne pomoći ukrajinskoj vladi i oružanim snagama.

  U znak solidarnosti i divljenja Parlament je 19. listopada dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2022. hrabrom narodu Ukrajine, koji predstavljaju njihov predsjednik, izabrani čelnici i čelnice te civilno društvo. Svečanost dodjele nagrade održana je u prosincu.

  Nakon što su se zlodjela ruskih snaga i njihovih pomagača u Ukrajini nastavila, zastupnici su u rezoluciji donesenoj 23. studenoga odlučili proglasiti Rusiju državom pokroviteljicom terorizma. Parlament je nakon toga priznao gladomor, sovjetsko izgladnjivanje Ukrajinaca, kao genocid.

  Na plenarnoj sjednici u siječnju 2023. zastupnici su zatražili čvršći odgovor na ruske prijetnje europskoj sigurnosti te su ponovno pozvali na osnivanje posebnog međunarodnog suda kako bi rusko političko i vojno vodstvo odgovaralo za zločin agresije na Ukrajinu.

  Uoči sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine u Kijivu 3. veljače 2023. zastupnici su usvojili rezoluciju u kojoj pozivaju političke čelnike EU-a i Ukrajine da počnu pregovarati o pristupanju Ukrajine Uniji, pri čemu su ponovno istaknuli potrebu za procesom pristupanja utemeljenim na zaslugama, jasnim kriterijima, mjerilima i potrebnim reformama.

  Tijekom godina Europski parlament izgradio je jedinstven i dugogodišnji odnos s Verhovnom Radom, ukrajinskim parlamentom. Institucijska suradnja na svim razinama pojačana je od 24. veljače 2022. kako bi se pružila neposredna pomoć i pripremila demokratska budućnost Ukrajine u EU-u. Parlament je pridonio komunikacijskim kapacitetima Verhovne Rade stvaranjem nove zajedničke internetske stranice na engleskom i ukrajinskom jeziku: EU stoji uz Ukrajinu

         

• Izgradnja europske zdravstvene unije

  Države članice imaju primarnu nadležnost za zdravstvene sustave. Međutim, pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da Unija ima važnu ulogu u poboljšanju javnog zdravlja, prevenciji i liječenju bolesti, ublažavanju izvora opasnosti za ljudsko zdravlje i koordinaciji zdravstvenih strategija među državama članicama. Parlament je povećao sredstva za program „EU za zdravlje” za razdoblje 2021. – 2027. s 1,7 milijardi EUR na 5,1 milijardu EUR, s ciljem poboljšanja suradnje među državama članicama EU-a i boljeg suočavanja s budućim pandemijama i prijetnjama zdravlju.

  Parlament je u veljači 2023. postigao dogovor o osnivanju novog stalnog pododbora za javno zdravlje, naglašavajući prioritetni status te teme.

  Borba protiv pandemije

  U lipnju 2021. zastupnici u Europskom parlamentu i države članice brzo su uspostavili privremenu digitalnu COVID potvrdu kako bi olakšali sigurno prekogranično putovanje i prijevoz u EU-u i izvan njega. Zastupnici su se složili s proširenjem opsega i povećanjem resursa Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kako bi mogao brzo reagirati u slučaju velikih katastrofa. Parlament se također zalagao i za proširenje mandata Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) kako bi se povećao kapacitet EU-a za sprečavanje kriza, pripravnost i odgovor na njih u slučaju budućih ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju.

  Zastupnici u Europskom parlamentu trenutačno razmatraju iskustava stečena tijekom pandemije, a posebni odbor COVI nadzire, među ostalim, postupanje EU-a u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 i kampanjama cijepljenja.

  Lijekovi, zdravlje na radu, borba protiv raka

  Parlament je u više navrata u izvješću usvojenom krajem 2021. ustrajao na poboljšanju zaštite zdravlja građana na njihovim radnim mjestima te je iznio načine za povećanje farmaceutske autonomije EU-a. Očekuje se da će Komisija u proljeće 2023. predložiti reviziju ključnog zakonodavstva EU-a o lijekovima.

  Posebni odbor Parlamenta za borbu protiv raka (BECA) izdao je preporuke za poboljšanje suradnje u području prevencije i ranog otkrivanja raka te za iskorištavanje istraživanja, inovacija i novih tehnologija za prevenciju i liječenje.

         

• Reforma migracija i azila

  Europska komisija predložila je 2020. novi pakt o migracijama i azilu kako bi se revidirali i pojednostavnili postupci azila, uvjeti prihvata i politike vraćanja migranata diljem EU-a. Istodobno, zakonodavci EU-a žele osigurati poštovanje ljudskih prava i učinkovitu zaštitu granica EU-a od nezakonitih prelazaka granica i trgovine ljudima. Predstojeća predsjedništva Vijeća i Parlament postigli su dogovor o planu za zaključenje pregovora o paketu devet prijedloga do veljače 2024.

  Zajednički cjelokupni pristup

  Zastupnici su se pobrinuli za to da EU do 2024. dobije neovisnu i potpuno operativnu Agenciju za azil koja će razvijati operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse u pitanjima povezanima s azilom. Agencija će imati sjedište u Malti i pružat će operativnu pomoć državama članicama kojima je potrebna, među ostalim u kriznim situacijama, kao i u pogledu premještanja i preseljenja.

  U prosincu 2022. postignuti su neformalni sporazumi o načinima pomoći ranjivim osobama da na zakonit, organiziran i siguran način stignu na područje EU-a, na temelju dobrovoljnog preseljenja u državu članicu (Uredba o okviru Unije za preseljenje) i o poboljšanim uvjetima prihvata kako bi se registriranim podnositeljima zahtjeva za azil omogućilo da počnu raditi nakon šest mjeseci.

  Zastupnici u Europskom parlamentu pripremaju se za pregovore s Vijećem o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama, Uredbi o kriznim situacijama i situacijama više sile, Uredbi o dubinskoj provjeri, izmijenjenoj Uredbi o postupcima azila i Direktivi o vraćanju (preinaka).

  Migracije radne snage

  Zastupnici su u svibnju 2021. pozvali na osiguranje zakonitih načina dolaska za migrante kako bi se smanjio broj nezakonitih prelazaka granica i omogućilo njihov regulirani ulazak na tržište rada. Parlament je prvo glasovao o novim pravilima prema kojima se visokokvalificirani radnici mogu lakše nastaniti u EU-u (plava karta). Nakon glasovanja u odboru u proljeće 2023. Parlament će biti spreman za pregovore s Vijećem o dvama prijedlozima kojima se ažuriraju postojeća Direktiva o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad te pravila o statusu osobe s dugotrajnim boravištem.

  Frontex pod parlamentarnim nadzorom

  Radna skupina za nadzor Frontexa osnovana je nakon odluke koordinatora Odbora za građanske slobode od 29. siječnja 2021. kako bi se istražili navodi o nezakonitom prisilnom vraćanju. Skupina zastupnika u Europskom parlamentu i dalje prati sve aspekte funkcioniranja Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex i pravilnu primjenu relevantnog zakonodavstva EU-a, posebno Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

         

• Europska demokracija: zajedničke vrijednosti, pravila i prava

  Parlament zagovara Europsku uniju koja počiva na vladavini prava, temeljnim pravima, medijskim slobodama, nediskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti. Zastupnici žele da se Unija snažnije bori protiv korupcije, pranja novca (paket mjera za sprečavanje pranja novca) i dezinformacija, koji ugrožavaju europske demokratske temelje i temeljne vrijednosti.

  Parlament je osnovao Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u EU-u (INGE). Nakon istraga i misija za utvrđivanje činjenica u ožujku 2022. donesen je prvi skup preporuka za bolju zaštitu demokracije EU-a. Posebni odbor (ING2) nastavlja s radom do ljeta 2023. te će razmotriti načine kako bi se Parlament zaštitio od pokušaja utjecanja na njegov rad.

  Jednaka prava na radnom mjestu

  Parlament se 2022. obvezao da će velika poduzeća primjenjivati mjere za transparentnost plaća kako bi muškarci i žene primali jednake plaće pri obavljanju jednakog posla. Zastupnici su također uspjeli povećati broj žena na najvišim položajima s pomoću ključnog zakona. Najmanje 40 % neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 % svih direktorskih mjesta mora biti popunjeno podzastupljenim spolom do kraja lipnja 2026.

  Poštovanje vladavine prava u državama članicama o kojem se ne može pregovarati

  Zastupnici u Europskom parlamentu pozdravljaju Godišnje izvješće Komisije o vladavini prava i pozivaju na njegovo daljnje poboljšanje u okviru sveobuhvatnog i učinkovitog mehanizma te na brzo djelovanje protiv očitih izazova u pogledu vladavine prava, primjerice u slučaju Mađarske i Poljske.

  U rezoluciji o trećem, poboljšanom Izvješću o vladavini prava (2022.), zastupnici izražavaju zabrinutost zbog stalnih negativnih trendova u vezi sa slobodom i pluralizmom medija i sigurnošću novinara te su izrazili zabrinutost i zbog kontinuirane politizacije pravosuđa i ograničavanja prava manjinskih skupina.

  Zahvaljujući ustrajnosti zastupnika u siječnju 2021. na snagu je stupio novi propis, uključujući neovisnost pravosuđa u državama članicama. Od tada Parlament zahtijeva od Komisije da kao čuvarica Ugovorâ u potpunosti primjenjuje mehanizam uvjetovanosti vladavine prava o kojemu je krajem 2020. postignut dogovor s Vijećem. Komisija je 2022. obustavila isplate iz fondova za oporavak Poljskoj i strukturnih fondova Mađarskoj. Parlament ustraje na tome da se sredstva obustavljaju sve dok obje zemlje u potpunosti ne otklone kršenja vladavine prava koja su istaknuli zastupnici u Europskom parlamentu.

  Sloboda i pluralizam medija

  Europski parlament odlučio je 10. ožujka 2022. osnovati istražni odbor PEGA radi istrage navodne nezakonite uporabe Pegasusa i jednakovrijednog softvera za nadzor u EU-u za špijuniranje političkih protivnika i novinara. Parlament je u studenome 2021. iznio preporuke za nova pravila za zaštitu novinara od ušutkavanja. Zastupnici trenutno razmatraju zakonodavni prijedlog Komisije protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) kako bi zaštitili neovisnost europskih medija koju ugrožavaju zlonamjerne tužbe u svrhu zastrašivanja. Parlament poziva Komisiju na donošenje tog zakonodavstva od 2018. Parlamentarni rad na dugo očekivanom Aktu o slobodi medija započeo je 2023.

  Izborna i institucionalna reforma

  Zastupnici su postigli dogovor o nacrtu novih pravila za reguliranje političkog oglašavanja i reformu pravila o financiranju kampanja i stranaka u kontekstu akcijskog plana europsku demokraciju. Započeli su pregovori s državama članicama. Parlament je u travnju 2022. iznio zakonodavni prijedlog za reviziju Izbornog akta kako bi se nacionalna izborna pravila dodatno uskladila i kako bi se izradile transnacionalne liste. U veljači 2023. predložene su poboljšane mogućnosti glasanja za građane EU-a koji žive u drugoj državi članici EU-a. U oba slučaja Europsko vijeće mora poduzeti mjere kako bi prijedlozi postali zakoni.

  U rujnu 2021. Parlament je pozvao na osnivanje neovisnog etičkog tijela kako bi se povećala transparentnost i ojačao integritet institucija EU-a. U rezoluciji iz prosinca 2022. zastupnici su ponovili poziv Komisiji da podnese prijedlog.

  Daljnje postupanje nakon Konferencije o budućnosti Europe

  Naposljetku, Parlament je imao ključnu ulogu u uspostavi i sudjelovanju u Konferenciji o budućnosti Europe (2021./22.) i raspravama o prijedlozima europskih građana. Parlament je odmah postupio u skladu s 49 političkih preporuka Konferencije i pokrenuo postupak izmjene Ugovorâ EU-a. Zastupnici su pozvali države članice da u tu svrhu uspostave konvenciju. Parlamentarno izvješće u kojem se analizira moguće daljnje postupanje u vezi sa svim preporukama bit će podneseno na raspravu na plenarnoj sjednici prije ljeta.

         

• Pravila za sigurno i konkurentno digitalno okruženje

  Parlament je bio među prvim institucijama u svijetu koje su pozvale na donošenje propisa o ključnim pitanjima kao što su umjetna inteligencija (AI) i reguliranje internetskih platformi. Zastupnici u Europskom parlamentu žele da Europa poštuje najviše standarde u području digitalnih usluga, zaštite podataka i kibersigurnosti koji se temelje na temeljnim pravima i vrijednostima EU-a utvrđenima u Deklaraciji EU-a o digitalnim pravima i načelima.

  Antropocentričan pristup

  Europski parlament zauzeo je stajališta o utvrđivanju etičkih načela kojima se usmjerava Unijin pristup digitalnoj transformaciji, kao i o osiguravanju potpune usklađenosti s temeljnim pravima kao što su zaštita podataka, pravo na privatnost, nediskriminacija i rodna ravnopravnost te s načelima kao što su zaštita potrošača, tehnološka neutralnost i neutralnost mreže, pouzdanost i uključivost. Parlament je također pozvao na snažniju zaštitu prava korisnika na internetu, na ulaganje u digitalne vještine, potporu pravima radnika i mentalno zdravlje u digitalnom radnom prostoru te pravo na isključivanje.

  Pravila o digitalnim uslugama

  Aktom o digitalnim uslugama utvrđuju se jasni standardi za načine na koje internetska poduzeća posluju i pružaju usluge u Uniji, uz istodobno pružanje visoke razine zaštite korisnicima. U skladu s vodećim načelom „ono što je nezakonito izvan interneta trebalo bi biti nezakonito na internetu”, internetske platforme moraju brzo poduzeti mjere za uklanjanje nezakonitog sadržaja, suzbijanje dezinformacija i jačanje provjera trgovaca. Prema Aktu o digitalnim uslugama, korisnici su bolje informirani i bolje zaštićeni od manipulacije. Aktom se zabranjuje ciljano oglašavanje usmjereno na maloljetnike ili na temelju osjetljivih podataka.

  Aktom o digitalnim tržištima utvrđuju se obveze za velike internetske platforme koje djeluju kao „nadzornici pristupa” na digitalnom tržištu kako bi se osiguralo da se pravedno ponašaju. Pravilima se inovatorima i novoosnovanim tehnološkim poduzećima pružaju nove mogućnosti za tržišno natjecanje i inovacije u pravednijem poslovnom okruženju. Potrošači će imati na raspolaganju brojnije i bolje usluge, a neće izgubiti kontrolu nad svojim podacima. Ako nadzornici pristupa ne poštuju pravila, mogu im se izreći novčane kazne u iznosu do 10 % njihova globalnog prometa (ili 20 % za ponovljenu nesukladnost).

  Umjetna inteligencija (AI)

  Parlament već godinama poziva na donošenje pravila u području umjetne inteligencije kojima bi se povećalo povjerenje u nove tehnologije i njihova sigurnost, postavili visoki etički standardi, iskoristio transformacijski potencijal na tržištu rada i podržala proizvodnja umjetne inteligencije u Europi. Nekoliko odbora i namjenski Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) dali su svoj doprinos prijedlogu Komisije za prvi pravni okvir EU-a o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji). Parlament trenutačno dovršava akt, a države članice u Vijeću se o njemu trebaju dogovoriti prije njegova donošenja.

  Europska strategija za podatke

  Zastupnici se zalažu za interoperabilni okvir za upravljanje podacima na razini EU-a te za antropocentrično podatkovno društvo u kojem građani imaju potpunu kontrolu nad svojim podacima. Pristup visokokvalitetnim podacima ključan je čimbenik u izgradnji visokoučinkovitih i sigurnih sustava umjetne inteligencije.

  Aktom o upravljanju podacima nastoji se povećati povjerenje u razmjenu podataka, stvoriti nova pravila Unije o neutralnosti tržišta podataka i olakšati ponovna uporaba određenih podataka javnog sektora.

  Aktom o podacima, o kojem se države članice tek trebaju usuglasiti i kojim se dopunjuje sadržaj Akta o upravljanju podacima, nastoje se potaknuti inovacije uklanjanjem prepreka koje potrošačima i poduzećima onemogućuju pristup podacima.

  Kibersigurnost

  Kao odgovor na sve veće prijetnje koje predstavljaju digitalizacija i porast kibernapada zastupnici su ažurirali pravila za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti diljem Unije (NIS 2), koja zamjenjuju prvi zakon o kibersigurnosti na razini EU-a (NIS). Direktivom NIS2 utvrđuju se stroži kibersigurnosni zahtjevi, povećava broj „ključnih sektora”, pojednostavnjuje izvješćivanje i uvodi stroža provedba, uključujući sankcije, diljem EU-a.

  Zastupnici su podržali i osnivanje EU-ova centra i mreže za stručnost u području kibersigurnosti te pozvali na donošenje strožih standarda kibersigurnosti u EU-u za povezane uređaje, aplikacije i operativne sustave.

  Parlament je također započeo rad na Aktu o kiberotpornosti, kojim se uvode kibersigurnosni zahtjevi za povezane uređaje kako bi se potrošače i poduzeća zaštitilo od nesigurnih digitalnih proizvoda na jedinstvenom tržištu.

         

• Snažnija uloga Europe u svijetu

  Parlament je pozvao Uniju da poboljša svoju sposobnost donošenja brzih i učinkovitih vanjskopolitičkih odluka, posebno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, da nastupa jedinstveno i da djeluje kao istinski globalni akter pri odgovaranju na međunarodne krize (rezolucija).

  U rezoluciji o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici donesenoj u siječnju 2023. zastupnici su pozdravili nove inicijative EU-a za jačanje europske sigurnosti i obrane te pozvali države članice da nastave razvijati politiku i kapacitete EU-a u području kiberobrane te da uspostave sigurnosna i obrambena partnerstva s partnerima istomišljenicima.

  Proširenje

  Parlament je u rujnu 2021. odobrio instrument pretpristupne pomoći IPA III u vrijednosti od 14,2 milijarde EUR za potporu sedam zemalja u provođenju reformi potrebnih za usklađivanje s pravilima i vrijednostima EU-a. Parlament u svojim godišnjim izvješćima kontinuirano ocjenjuje napredak demokratskih reformi u susjednim zemljama koje žele pristupiti EU-u. Ističući osnaženu politiku proširenja kao najjači geopolitički alat EU-a, zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su EU da prevlada status quo i oživi proces proširenja među državama članicama i u državama podnositeljicama zahtjeva za članstvo.

  Potpora demokraciji i aktivnosti u području ljudskih prava

  Europski parlament oduvijek je pokazivao nepokolebljivu predanost zaštiti ljudskih prava i demokraciji diljem svijeta. Europski parlament od 1988. Nagradom Saharov odaje priznanje pojedincima, skupinama i organizacijama koje su dale izniman doprinos zaštiti slobode mišljenja u svijetu.

  Niz događaja posljednjih godina, poput pandemije i agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, predstavljaju ozbiljne izazove za demokracije diljem svijeta. Ruska agresija usmjerena je ne samo na Ukrajinu, nego i na demokracije i demokratske vrijednosti. Europski parlament godinama je pružao potporu parlamentima u partnerskim zemljama kulturom inicijativa za dijalog kao što su dijalog Jean Monnet i rad izaslanstava Parlamenta.

  Izaslanstva su službene skupine zastupnika u Europskom parlamentu koje održavaju i produbljuju odnose s parlamentima zemalja koje nisu članice EU-a, kao i s drugim regijama i organizacijama. Europski parlament svake godine šalje i privremena izaslanstva za promatranje izbora u zemlje izvan EU-a, u kojima iskustvo zastupnika u Europskom parlamentu kao izabranih predstavnika obogaćuje ocjenu lokalnih izbornih postupaka.

  Razvoj

  U lipnju 2021. zastupnici u Europskom parlamentu odobrili su novi fond Globalna Europa (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – NDICI), kojim se osigurava financiranje vanjske suradnje u iznosu od 79,5 milijardi EUR za potporu održivom razvoju u susjednim zemljama EU-a, Africi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi, Pacifiku i Karibima.

  Međunarodna trgovina, sporazumi o partnerstvu

  Parlament podupire sveobuhvatna trgovinska partnerstva i multilateralizam utemeljen na pravilima. Reciprocitet u trgovinskim odnosima temelj je novog zakonodavstva kojim se osigurava pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, kao što su nova pravila za izbjegavanje dampinga stranim subvencijama.

  Nadalje, zastupnici u Europskom parlamentu trenutačno razmatraju dugoočekivani prijedlog za učinkovitu zabranu proizvoda proizvedenih prisilnim radom na tržištu EU-a, uključujući prisilni dječji rad. Pregovori s državama članicama mogli bi započeti najranije u jesen 2023.

  U tijeku su pregovori s Vijećem o općem sustavu povlastica EU-a, kojim se zemljama u razvoju odobrava povlašteni pristup tržištu EU-a, te o novim alatima za zaštitu poduzeća iz EU-a od gospodarske prisile.

  Suglasnost Parlamenta obvezna je za stupanje na snagu svakog novog trgovinskog i investicijskog sporazuma EU-a s trećim zemljama (npr. trgovinski sporazum između EU-a i Ujedinjene Kraljevine). Zastupnici su u veljači 2020. odobrili Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama, prvi kojim se uvode uvjeti u pogledu okolišne, društvene i demokratske održivosti. Očekuje se da će zastupnici u Europskom parlamentu u parlamentarnim odborima i na plenarnim sjednicama 2023. ili početkom 2024. raspravljati o drugim sporazumima o trgovini i ulaganjima s, među ostalim, Čileom i Novim Zelandom.

         

• Politika zaštite potrošača u okviru zelene i digitalne tranzicije

  Trideset godina nakon uspostave jedinstvenog tržišta Parlament je ažurirao pravila o zaštiti potrošača kako bi se odgovorilo na izazove digitalnog doba i zelene tranzicije. Smanjenje otpada, recikliranje i održiva proizvodnja robe temelj su izgradnje samodostatnog kružnog gospodarstva s nultom stopom onečišćenja.

  Među najnovijim promjenama su nova pravila utvrđena u Aktu o digitalnim tržištima i Aktu o digitalnim uslugama i inicijative kao što je jedinstveni punjač za mobilne elektroničke uređaje. Zastupnici su postigli dogovor o izmijenjenim pravilima o sigurnosti proizvoda i potrošačkim kreditima kako bi se poboljšala zaštita potrošača i dobrobit građana Unije, na internetu i izvan njega.

  Kružno gospodarstvo

  Parlament i Vijeće postigli su dogovor o novim pravilima za recikliranje i proizvodnju baterija. Zastupnici će početkom 2023. predstaviti svoje stajalište o izmjeni Direktive o ekološkom dizajnu i glasovati o nizu prijedloga (npr. o ambalaži, informacijama o proizvodima, održivom tekstilu itd.) koje je Europska komisija podnijela u okviru paketa za kružno gospodarstvo 1. i 2.

  Zastupnici su podnijeli prijedlog o pravu na popravak kako bi se produljio životni vijek proizvoda te će 2023. s državama članicama pregovarati o novim obvezama dužne pažnje za poduzeća.

  Jačanje industrijske baze EU-a

  U rezoluciji usvojenoj u veljači 2023. zastupnici su pozvali Komisiju da izradi plan za jačanje proizvodne snage EU-a, posebno u strateškim tehnologijama kao što su solarna energija i energija vjetra, dizalice topline i baterije. Zastupnici od 2021. pozivaju Komisiju da predstavi sveobuhvatnu strategiju o kritičnim sirovinama kako bi se industrijama EU-a pomoglo da ostanu konkurentne i postanu manje ovisne o trećim zemljama, uz istodobno osiguravanje cjenovno pristupačne i dostatne opskrbe za potrošače u EU-u.